Nakon gašenja reaktora prestaje cijepanje u gorivu i glavnog izvora energije u jezgri reaktora više nema. Ipak, produkti cijepanja i njihovi potomci i dalje se radioaktivno raspadaju. Njihovo raspadanje u jezgri reaktora pretvara se u toplinsku energiju. Naziva se zaostalom toplinom. Ovisi o vremenu rada reaktora prije zaustavljanja. Što je dulje reaktor radio prije zaustavljanja, više se dugoživećih izotopa nakupi u jezgri i sporije će se smanjivati zaostala toplina.
| Vrijeme nakon zaustavljanja |
Postotak pune snage |
Zaostala toplina (u MW) |
| 1 s |
5,8 |
115 |
| 1 h |
1,6 |
32 |
| 1 dan |
0,66 |
13 |
Jezgra reaktora u NEK-u ima razmjerno malen volumen (17,5 m3), pa je koncentracija snage velika. I nakon gašenja reaktora potrebno je dulje vrijeme uklanjati zaostalu toplinu iz jezgre jer se inače gorivo može pregrijati, oštetiti ili rastaliti.
Zato svaka nuklearna elektrana mora imati sustave za odvođenje zaostale topline i sustave za prisilno hlađenje jezgre reaktora. Isto vrijedi za bazen za istrošeno gorivo.
|
