| 1789 |
|
 |
Martin Heinrich Klaproth (1743.-1817.) otkriva uran. Klaproth je već kao student farmacije u Berlinu osnovao svoj laboratorij (1775.), u kojem je u rudi, takozvanom smolincu, otkrio uran. Novi element periodnoga sustava nazvao je po planetu otkrivenome samo osam godina prije. Osim urana, Klaproth je otkrio i cirkonij i titanij. 1802. godine postao je profesor kemije na Fakultetu u Berlinu. |
| 1808 |
|
 |
John Dalton (1766.-1844.), poznat kao zagovornik atomske teorije, otkriva da su molekule i sve tvari načinjene od atoma. Riječ atom grčkoga je porijekla: atomos, a - "ne" + temno – "režem, cijepam" i označava nedjeljivost, iako danas znamo da su atomi zapravo sastavljeni od manjih dijelova: protona, neutrona i elektrona, a oni iz elementarnih čestica, kvarkova.
Po Daltonu poznajemo i ljudsku nesposobnost razlikovanja boja – daltonizam. 1794. godine objavio je prvi znanstveni članak o sljepoći za boje; i sam je bio slijep za njih.
|
| 1896 |
|
 |
Antoine Henri Becquerel (1852.-1908.) pri proučavanju luminiscencije uranovih soli slučajno otkriva radioaktivno svojstvo urana. Radioaktivnost je pojava u kojoj se raspada nestabilna atomska jezgra. Pri raspadu nastaje druga jezgra, pa se istodobno oslobađai i visokoenergetska čestica. Za svoje je otkriće 1903. godine skupa s Pierreom Curiejem i Marie Skłodowskom-Curie dobio Nobelovu nagradu za fiziku. |
| 1905 |
|
 |
Albert Einstein (1879.–1955.) otkriva da su energija i materija jednakovrijedne. U određenim količinama masa može postati energija, a energija masa (E=mc2). Ta je jednakovrijednost dio teorije relativnosti. |
| 1913 |
|
 |
Niels Bohr (1885.-1962.) glasi za jednog od 'kumova' kvantne mehanike. U svojoj atomskoj teoriji objašnjava elektromagnetsko zračenje kao posljedicu gibanja čestica – elektrona među 'energijskim razinama' u atomu. Za svoj model atoma dobio je 1922. godine Nobelovu nagradu za fiziku. Bohr se cijelo vrijeme zauzimao za upotrebu atomske energije u mirnodopske svrhe. |
| 1919 |
|
 |
Ernest Rutheford (1871.-1937.) utemeljuje znanost o radioaktivnosti i cijepa atom. Smatra se ocem atomske fizike. Bavio se cijepanjem atoma, što je nazvao 'igranje sa špekulama', te otkrio njegovu unutarnju strukturu. Razvijao je također teorijske koncepcije i terminologiju – proton, alfa-čestice i neutron njegovi su izrazi. Za svoja je postignuća 1908. godine dobio Nobelovu nagradu za kemiju. |
| 1939 |
|
 |
Otto Hahn (1879.-1968.) u Njemačkoj izvodi prvo dokazano cijepanje jezgri teških elemenata. |
| 1942 |
|
 |
2. prosinca znanstvenici pod vodstvom Enrica Fermija (1901.–1954.) uspijevaju izvesti prvu kontroliranu lančanu reakciju u pokusnoj napravi koju su imenovali Chicago Pile 1. |
| 1951 |
|
 |
U prosincu su zasvijetlile prve četiri žarulje koje je napajala električna energija proizvedena pomoću nuklearnog reaktora EBR-1 u Idaho Fallsu, SAD. |
| 1953 |
|
 |
U lipnju je uspješno isproban prvi nuklearni reaktor za pogon podmornica. Prve nuklearne podmornice bile su Nautilus i Seawolf. |
| 1954 |
|
 |
U Obninsku u Sovjetskome Savezu počinje raditi prva nuklearna elektrana na svijetu. |
| 1956 |
|
 |
Puštanje prve elektrane s reaktorom, hlađenim plinom, u Calder Hallu u Velikoj Britaniji u pogon, početak je britanskoga nuklearnog programa. |
| 1958 |
|
 |
Počinje raditi prva komercijalna nuklearna elektrana Shippingport, koju je izgradio Westinghouse. |
| 1960 |
|
| |
Blizu Chicaga v ZDA začne obratovati prva komercialna elektrarna z vrelnim reaktorjem Dresden. |
| 1962 |
|
| |
Električnu energiju počinje isporučivati prva kanadska nuklearna elektrana NPD. |
| 1965 |
|
|
U Francuskoj se po američkoj licenci prvi put proizvede električna energija pomoću nuklearnoga reaktora.
|
| 1972 |
|
| |
U Oklu u zapadnoj Africi otkrivaju prirodni nuklearni reaktor, u kojemu se odvija spontana lančana reakcija. |
