Godina 2015.: godina tehnoloških izazova i međunarodnih potvrda da je NEK primjer izvrsnosti na globalnoj razini

Rukovodstvo Nuklearne elektrane Krško se na tradicionalnom novogodišnjem domjenku susrelo s predstavnicima medija. U NEK-u završava se godina kada ćemo uz stabilan rad kao jedan od jeftinijih proizvođača električne energije u Sloveniji bezugljičnom tehnologijom ostvariti planiranu proizvodnju i dobre sigurnosne pokazatelje. Uz sadašnju stabilnost premašit ćemo godišnju planiranu proizvodnju od 5,3 TWh električne energije, što bi pokrilo svu potrošnju u Sloveniji u razdoblju od pet mjeseci. Svi rezultati odraz su dugotrajnog i sustavnog rada te ulaganja u sva područja tehnologije i organizacije, a prije svega predanog rada svih zaposlenih.

Iza nas je radno intenzivno razdoblje koje je obilovalo tehnološkim izazovima. Nedavno je Nadzorni odbor NEK-a odobrio i ključne dokumente poslovanja za 2016. godinu – gospodarski plan i petogodišnji plan investicija, koji omogućuju izvedbu planiranih pogonskih i projektnih aktivnosti te aktivnosti održavanja.

Opsežan Program nadgradnje sigurnosti

U intenzivnoj je fazi provedbe program sigurnosne nadgradnje. Između ostaloga odvija se projektiranje pomoćne komandne sobe, a izvedbu projekta planiramo tijekom remonata 2016. i 2018. godine; intenzivno nadgrađujemo i poplavnu sigurnost nuklearnog otoka, čime ćemo osigurati dodatnu zaštitu sigurnosnih sustava i opreme u slučaju maksimalnog protoka rijeke Save, koji je, međutim, malo vjerojatan. Nakon izdane građevinske dozvole projektiramo rekonstrukciju operativnog potpornog centra. Također nastavljamo s ostalim projektima, kao što su alternativno hlađenje bazena za istrošeno gorivo, alternativno hlađenje reaktorskog rashladnog sustava i zaštitne zgrade te ugradnja dodatnih rasteretnih ventila tlačnika, koja će se izvesti tijekom remonta 2016.

Potrebne prilagodbe sada se odvijaju i zbog izgradnje Hidroelektrane Brežice jer će se razina Save na području NEK-a povisiti za približno tri metra sa sadašnjih 150 metara nadmorske visine. Potrebne prilagodbe završit će se do kraja sljedeće godine, kada je predviđeno punjenje akumulacijskog bazena.

U Sloveniji u jednoj godini nastaje 4,5 mio tona otpada, od toga 0,04 % radioaktivnih.

Odvija se prva faza izgradnje zgrade za rukovanje opremom i pošiljkama radioaktivnih tereta, s kojom ćemo premostiti razdoblje do izgradnje konačnog odlagališta. Time će se osloboditi skladišni prostor u koji ćemo skladištiti novonastale pakete NSRAO-a. Prema predviđanjima izgradnja će se završiti 2017. godine. Od početka godine do kraja studenoga u privremenom skladištu u NEK-u uskladištena su 32,5 m3 nisko i srednje radioaktivnog otpada. Godine 2014. na spaljivanje smo poslali 350 bačava odnosno paketa gorivog nisko i srednje radioaktivnog otpada ukupnog volumena od 72,8 m3. U elektranu je vraćena pošiljka od 19 bačava ukupnog volumena od 3,9 m3. U NEK-u, dakle, u usporedbi s ostalom industrijom nastaje vrlo mala količina otpada.

Također u 28. ciklusu stabilan rad

U proljeće smo uspješno završili još jedan od remonata u povijesti rada NEK-a tijekom kojega smo izveli sve planirane radove preventivnog održavanja, zamjenu nuklearnog goriva, proveli ulaganja s područja tehnološke nadgradnje i osigurali osnovu za siguran i pouzdan rad u 28. gorivom ciklusu. Taj ciklus završavamo početkom listopada 2016., kada je planiran sljedeći remont.

Također u 2015. godini utjecaji NEK-a daleko ispod upravno utvrđenih ograničenja

U sve radne procese u NEK-u uključena je i briga o zaštiti okoliša. Opsežan radiološki nadzor potvrđuje da su tijekom dosadašnjeg rada elektrane svi utjecaji na okoliš daleko ispod upravnih ograničenja. Radiološki utjecaj NEK-a na stanovništvo u neposrednoj okolini elektrane ne iznosi ni 1 % prirodne pozadine koju prouzrokuju radioaktivnost u zemlji i zračenje iz svemira.

Kompetentan kolektiv jedan od temelja osiguravanja sigurnosti i pouzdanosti rada NEK-a

Krajem ove godine u NEK-u će prema predviđanjima biti zaposleno 640 djelatnika, od kojih preko 40 % ima visoku stručnu spremu. Na područjima pogona, održavanja, inženjeringa, kakvoće i stručnog osposobljavanja, što predstavlja tri četvrtine zaposlenih, rade stručnjaci s područja elektrotehnike, strojarstva, nuklearne tehnike, kemije, fizike, računarstva i građevinarstva. Samo kompetentan kolektiv može ostvarivati izvrsne pogonske i sigurnosne rezultate. To prati i Svjetsko udruženje operatera nuklearnih elektrana WANO (World Association of Nuclear Operators), koje je zbog lakšeg praćenja učinkovitosti i međusobnog uspoređivanja elektrana utvrdilo i ukupni pokazatelj pogonske učinkovitosti (Performance Indicator Index). Pokazatelj se izračunava težinskim vrijednostima pojedinačnih pokazatelja, a vrijednost ima od 0 do 100. U NEK-u smo u drugom kvartalu 2015. postigli vrijednost od 99,23, a u trećem vrijednost od 99,49. Podsjetimo da je udruženje WANO nakon prošlogodišnjeg opsežnog sigurnosnog pregleda NEK-u dodijelilo najvišu moguću ukupnu ocjenu zbog uzornih radnih procesa, koji su odlučujući za osiguravanje nuklearne sigurnosti i pogonske pripremljenosti.

Dobra praksa NEK-a primjer ostalim nuklearnim elektranama

U protekloj smo godini u elektrani ugostili brojne međunarodne delegacije, koje su NEK posjetile na preporuku udruženja WANO. WANO našu elektranu često daje kao primjer i dobru prigodu za prijenos najbolje prakse. Osim toga nedavno smo s poduzećem Siemens prvi na svijetu potpisali memorandum o suradnji u istražnom projektu proizvodnje rezervnih dijelova 3D printanjem, koje se uvodi kao jedna od najnaprednijih tehnologija. Takvi posjeti i partnerstva potvrđuju da uz svoj rad postajemo primjer izvrsnosti na globalnoj razini, što je i naša vizija.

Prednost nuklearne energetike također zbog niskih emisija ugljika

Jedan od postavljenih ciljeva elektrane jest i dugoročnost rada i dugoročno korištenje nuklearne energije koju prepoznajemo kao važan dio rješenja pri ostvarivanju održive energetike u budućnosti. Nuklearnu energiju uz pouzdanost opskrbe i konkurentnost proizvodne cijene, naime, odlikuje i niska emisija ugljika. Kao što pokazuju rezultati studije Međuvladinog panela za klimatske promjene, ispusti CO2 iz nuklearnih elektrana jednaki su ili niži od ispusta iz vjetroelektrana, solarnih elektrana ili hidroelektrana, što je također važno u svjetlu novog klimatskog sporazuma, koji države obvezuje da se usmjere prema društvu s niskom emisijom ugljika.