NEK i u ekstremnim uvjetima potvrđuje otpornost i veliku pouzdanost pogona.

NEK kontinuirano i punim kapacitetom radi već od završetka remonta početkom studenog 2022. I u proteklom gorivom ciklusu njena raspoloživost je bila izvanredna – kontinuirano je radila 513 dana, od završenog remonta u svibnju 2021. godine pa sve do početka remonta u listopadu prošle godine. Dodatnu vrijednost tim postignućima pridodaju i ekstremne okolnosti u prošloj godini, kada je tijekom ljeta zabilježena povijesno niski vodostaj rijeke Save i dugotrajni toplinski valovi, godišnja proizvodnja je za manje od dva postotka bila niža od planirane, pouzdano je radio i za vrijeme ekstremnih poplava koje su pogodile Sloveniju.

U godinama bez remonta, kao što je i ova sada, NEK proizvede oko 6 milijardi kilovat sati električne energije, a u godinama sa remontom oko 5,4 milijarde. Polovica proizvodnje koju preuzme slovenski član društva, pokriva oko 20 postotaka potrošnje električne energije u Sloveniji, a polovica koju preuzima hrvatski član društva pokriva 16 posto potrošnje u Hrvatskoj, sa stajališta zaštite okoliša značajna je i niskougljičnost proizvedene električne energije u NEK-u, a sa ekonomskog vidika njena konkurentna cijena.

Tehnološka nadgradnja za veću raspoloživost elektrane

Uz odgovorno vođenje i dobro održavanje za osiguravanje visoke raspoloživosti elektrane i u ekstremnim uvjetima važno je stalno osuvremenjivanje. U NEK-u na temelju određivanja i procjene rizika, vlastitih i međunarodnih iskustava te propisa i industrijskih standarda dopunjujemo i osuvremenjujemo tehnološke sustave, radne procese te organizaciju.

Elektrana je izgrađena uz rijeku Savu. U trećem rashladnom krugu – koji je jedini povezan s okolišem i namijenjen odvođenju topline koju nije moguće upotrijebiti za proizvodnju električne energije – radom na punoj snazi za hlađenje pare potrebno je 25 kubičnih metara savske vode na sekundu, a za hlađenje komponenti okvirno jedan. Budući da zagrijavanje savske vode može utjecati na svojstva rijeke, regulatorna ograničenja određuju dozvoljeni prirast temperature vode i njenu maksimalnu temperaturu u točki miješanja. Zbog promjena u elektrani i okolišu za smanjivanje ovisnosti hlađenja elektrane od protoka Save, u 2008. godini smo osuvremenili i proširili sustav rashladnih tornjeva. Tako smo prošlog ljeta tijekom zahtjevnih meteoroloških uvjeta koje je dodatno zaoštrila energetska kriza u europskom prostoru održali stabilan rad elektrane na punoj snazi uzimajući u obzir okolišna ograničenja povezanih sa rijekom Savom.

Kod zaštite od poplave potrebno je predvidjeti i uzeti u obzir promjene u okolišu

Već kod samog projektiranja i gradnje elektrane bilo je potrebno osigurati njenu zaštitu od poplava. Postigli smo ju povećanjem visine platoa na lijevom brijegu Save, na kojem stoji elektrana i protupoplavnim nasipima. Novim spoznajama o događanju u okolišu bile su kasnije uporabom hidrauličnog modela nanovo utvrđene najveće moguće poplave i na temelju toga u 2012. godini završeno je povećavanje nasipa. Svaki novi zahvat u okolini NEK-a zahtjeva vrednovanje sa stajališta osiguravanja zaštite od poplave elektrane odnosno osiguravanja prostora vodi i za vrijeme katastrofalnih oluja.

Izgradnjom Hidroelektrane Brežice povećao se nivo rijeke Save za tri metra i zbog toga smo dogovorili sa investitorom mjere kojima je osiguran da zahvati, gradnja i djelovanje brežičke hidroelektrane ne prouzroči negativne utjecaje na rad elektrane. Mjere su među ostalim obuhvaćale i nove nasipe, smanjivanje strmina na desnom brijegu rijeke, veći broj zahvata na brani elektrane te moderniziranje naprava za čišćenje, uklanjanje naplavina pije ulaza u sustave NEK.

Po programu nadgradnje sigurnosti ugradili smo i dodatne sigurnosne sustave, ugrađene u posebno utvrđenoj zgradi koje su i protupoplavno zaštićene jer najnoviji standardi i preporuke pretpostavljaju kombinaciju više ekstremnih prirodnih događaja istovremeno (ekstremne poplave, ekstremni potresi i rušenje vodenih nasipa). Tako je NEK zaštićen od poplava i kod mogućih protoka rijeke Save koji bi premašili 10.000 kubičnih metara na sekundu što je trostruko više od protoka kod nedavnih poplava.

Premještanje istrošenog goriva u suho skladište predstavlja kraj desetogodišnje tehnološke nadgradnje

Prijevoz kontejnera s istrošenim gorivom

Zaposleni s odgovarajućom sigurnosnom kulturom – kao modelom ponašanja u nuklearnom objektu i osposobljenost za odgovarajuće vođenje i organizaciji omogućavamo sustavno preventivu i promišljene zadatke. U NEK-u smo tehnološkom nadgradnjom povećali kapacitet elektrane i njenu iskorištenost, a u zadnjem desetljeću smo prije svega povećavali otprnost elektrane na ekstremne prirodne i ostale malo vjerojatne događaje. Gdje je bilo moguće upotrijebili smo pasivne sustave tako da ne trebamo nikakve dodatne uređaje, sustave ili energente.

Prijelaz od aktivnih rješenja ka pasivnim je i uvođenje suhog skladišta istrošenog goriva, koje je globalno najrasprostranjenije privremeno skladištenje istrošenog goriva. U prvoj kampanji koja je započela proljetos u planiranom roku smo iz bazena za istrošeno gorivo u suho skladište premjestili 16 kontejnera sa 592 istrošena goriva elementa koja su uskladištena u spremniku u kojem je helijeva atmosfera. Debeli betonski plašt kontejnera u koji je stavljen spremnik, je mehanička i radiološka zaštita. Hlađenje je osigurano slobodnim protokom zraka između spremnika i plašta spremnika. Robusna izrada štiti spremnik od ekstremnih vremenskim i potresnim opasnostima te mogućeg pada komercijalnog aviona.

Suho skladištenje istrošenog goriva predstavili smo u novosti U NEK-u završavamo projekt uvođenja suhog skladištenja na našoj internetskoj stranici.  

Uvođenjem suhog skladišta ispunjavamo još jedan od regulatornih zahtjeva za dugoročan rad elektrane. Potrošačima bi na taj način mogli još dva desetljeća osiguravati električnu energiju po razumnoj cijeni – i u ekstremnim uvjetima kada je pouzdana isporuka električne energije neprocjenjiva.

Kontejneri s istrošenim gorivom u suhom skladištu